DOWNLOAD (verzija uključeno: 1)
Bilješke o piscu:
Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 480. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 405. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar. Dio je velike trojice, uz Eshila i Sofokla. Smatralo ga se i sljedbenikom sofista.
Napisao je oko 90 drama (neki izvori tvrde 74, a neki 92). Na natjecanjima je pobijedio četiri puta i jednom posmrtno. Prvi je put pobijedio 441. pr. Kr. nepoznatom tetralogijom. Njegov je istoimeni sin prikazao tetralogiju i poslije očeve smrti te je njome još jednom pobijedio. Sastojala se od djela „Ifigenija u Aulidi”, „Alkmeon u Korintu” (nesačuvano djelo) i „Bakhantice” („Bakhe”). Sačuvano je 17 njegovih tragedija, a autentičnost osamnaeste tragedije „Res” nije potvrđena.
Euripid je bio vrlo obrazovan i prilično imućan. Bio je jedan od prvih ljudi koji su imali privatnu knjižnicu. Često se kao njegovi učitelji spominju Arhelaj, Anaksagora i Sokrat. 408. pr. Kr. dolazi u Pelu, jer ga je makedonski kralj Arhelaj pozvao na svoj dvor zajedno s ostalim velikim umjetnicima, gdje na posljetku i umire, najvjerojatnije od hladne makedonske zime.
Za razliku od Aristotelovih pohvala, Aristofan ga je volio ismijavati. Pojavljuje se u „Arhanjanima” i „Thesmophoriazusae” te posebice u „Žabama”. U njima Dioniz putuje u Had kako bi vratio Euripida u svijet živih, no nakon pjesničkog natjecanja, bog vraća Eshila, a ne njega.
Zasluženo je priznanje dobio tek poslije smrti, a i danas je jedan od najvećih pjesnika, dramatičara, tragičara i pisaca svih vremena.
Elektra
Vrsta djela:
Tragedija
Tema:
Elektrina opsjednutost osvetom svoga oca
Mjesto radnje:
Grčka (Mikena), selo
Vrijeme radnje:
Poslije 1184. godine prije nove ere (završetak trojanskog rata)
Ideja:
Određene životne situacije nas mogu pretvoriti u zvijeri koje imaju na umu samo osvetu. Koliko god nam se to čini teškim, ne smijemo biti previše radikalni u svojim postupcima, jer nam osveta ne donosi ništa drugo osim grižnje savjesti.
Likovi:
Elektra
Orest, Elektrin brat
Klitemnestra, majka Oresta i Elektre, žena Agamemnonova
Agamemnon, vladar Mikene
Seljak iz Mikene, Elektrin muž
Dioskuri; Kastor i Polideuk
Analiza likova:
Elektra
Zastrašujuće odlučna u tome da ubije majku (i njezinog ljubavnika), i tako osveti oca; ona je ponižena, nakon ubojstva je istjerana kao robinja iz svog doma, boli je majčina nevjera i zanemarivanje djece; udali su je za siromašnog seljaka: sa raskoši kraljevskog dvora spala je na krajnju bijedu – no brak nje i seljaka nije konzumiran, jer on vjeruje da se ljudi iz različitih slojeva ne smiju ˝miješati˝; ona manipulira Orestom, nagovara ga na ubojstvo majke; nakon ubojstva muči ju grižnja savjesti, ali manje nego Oresta; sude joj Dioskuri: udat će se za Pindara.
Orest
Nakon ubojstva je prognan, i Egist ga je želio ubiti; kada nakon dugo godina naiđe na svoju sestru, zajedno kovaju smrtonosni plan: on će ubiti Egista i Klitemnestru (Elektra ne sudjeluje fizički u samom činu ubojstva); jer je ubio Egista – postaje junak, ali dvoumi se o tome dali bi trebao ubiti majku; Dioskuri ga osuđuju na vječno lutanje, a na njegovom putu će ga pratiti Erinije (tri sestre, božice osvete – Tisifona, Alekto i Megera); Orest će izgubiti razum; (medicinski): Orestov kompleks – želja sina da ubije majku.
Klitemnestra
Simbol zle i nevjerne žene; uzrok njezinoj patnji i ubojstvu muža:
Agamemnon je morao žrtvovati kćer Ifigeniju da bi se mogao vratiti kući;
Klitemnestra ga vara sa Egistom i zajedno s njime ubija muža, zbog tog žrtvovanja njezine kćeri miljenice; zanemaruje poslije svoju živu djecu;
na vijest da je Elektra rodila, dolazi u njezin dom; Elektra i Klitemnestra se sukobljavaju, i kasnije Orest ubija majku.
Problemi koji se obrađuju u djelu:
Moralni – Elektra i Orest su se našli u teškoj situaciji,
ali njihova osveta nema etičko opravdanje.
Psihološki – Glavni dramski sukob je sukob Elektre sa samom sobom
Povijesni – U korijenu, za svu tu tragičnu sudbinu je kriva otmica Helene
(koja je bila Klitemnestrina sestra) – povod trojanskom ratu.
Dojam o djelu:
Drama je tužna, zato jer ljudi ne mogu utjecati na svoju sudbinu i djela, već njihovim životima upravljaju bogovi. To je najtragičnije u ovoj i većini tragedija. Ovdje se javlja jedno teško pitanje: Jesu li Orest i Elektra ispravno postupili kada su ubili vlastitu majku zbog toga jer je ona ubila njihovog oca? Jesu li se smjeli miješati u njihovu bračnu razmiricu? Ovdje svatko ima svoje odgovore, ali jedno je sigurno: ubojstvo roditelja je bizarna stvar, i ja mislim da se to moglo riješiti na drugi način. No kada čovjeka zaslijepi mržnja, ne može racionalno prosuđivati. No jedna stvar je pozitivna u toj tragediji: nerazdvojivost Elektre i Oresta (zbog toga su im na kraju sudili Dioskuri – oni su simbol nerazdvojivih blizanaca).
Loading ...