DOWNLOAD (verzija uključeno: 1)
Bilješke o piscu:
Enver Čolaković rodio se u Budimpešti 1913. godine u obitelji Vejsilbega i Ilone Čolaković rođ. Mednyanszki. U rodnom gradu je završio realnu gimnaziju i upisao se na Visoku tehničku školu.Školovao se zatim u Sarajevu i Beogradu, a u Zagrebu 1959. godine diplomirao je povijest.
Budući da se rodio u Mađarskoj do 1939. godine je pisao na mađarskom i njemačkom, a od 1939. godine samo na hrvatskom jeziku. Od 1939. do 1944. godine živio je u Sarajevu. Godine 1944.imenovan je atašeom za kulturu pri hrvatskom poslanstvu u Mađarskoj. Poslije sloma NDH u Sarajevu je od novih vlasti uhićen 1945. godine i proveden u Zagreb nakon čega je pušten, kasnije nekoliko puta biva ponovno uhićivan te pušten. Od 1945. godine nastavlja živjeti u Zagrebu ali nije mogao objavljivati te se samo bavi prevođenjem i radi kao korektor u Nakladnom zavodu Hrvatske (do1946. godine) te kao redaktor u Leksikografskom zavodu (od 1952. do 1954. godine). Godine 1947. osniva obitelj sa pijanisticom Stellom Čolaković, rođ. Podvinec.
Bio je anonimni prevoditelj više djela Ervina Šinka s mađarskoga jezika.
Bio je član Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske i PEN-kluba te Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Legenda o Ali-paši
Vrsta djela:
Roman
Mjesto radnje:
Vrijeme radnje:
Osmanska vladavina u BiH
Tema:
Tadašnji život hamala, pasa i begova u Sarajevu
Likovi:
Glavni likovi:
Alija leptir, Almasa, Mula-hasan dedo, Jesua, Irfan-Efendija, Ali-Efendija
Sporedni likovi:
Arifaga, Mehaga, Omeraga, Rifat, fra Anto, Zehra-hanuma, Safija, Ahmo
Pozitivci:
Alija leptir, Almasa, Mula-hasan dedo, Irfan-Efendija, Ali-Efendija, Arifaga, Mehaga, Omeraga, Rifat, fra Anto, Zehra-hanuma, Safija, Ahmo
Negativci:
Jesua
Kratki sadržaj:
Knjiga «Legenda o Ali-Paši» Envera Čolakovića govori nam mnogo toga o životu i ljubavi, borbi, sudbini. Pisac nam na jedan veoma lijep način dočarava život siromaha – hamala, begova, pasa. Kako roman govori o životima, sa sobom nosi veoma mnogo poruka, koje uočimo čitajući roman. Pisac čitaoca uspijeva odvesti u prošlost, u vrijeme Turaka, pa čitajući sebi možemo stvoriti mnogo prelijepih slika iz tog doba. Naime, sam roman govori o Aliji leptiru, poznatom sarajevskom hamalu, koji posebnim trudom i radom postaje paša. Mnogo mi se sviđa to što Alijina borba završava uspjehom, čime pisac govori da svaku borbu koju započnemo trebamo i završiti, jer će nam se na kraju odužit.
Pisac također naglašava da Alija ništa ne bi uspio bez srca, ljubavi i poštenja, koje je pridavao svima. Naime, Alija se odriče i svoje ljubavi, kako bi pomogao drugima.
Stilska sredstva:
- Epiteti: hladni dan, sretna majka, nov rad, stari čovjek, lijep grad, umorni pas, crne brčine, bolji svijet
- Personifikacije: čaršija je, dakle, živjela tiho; brige su bile svedene na prepričavanja; crkve su pozivale na jutarnju molitvu;
- gradske kapije se otvaraju.
- Metafore: blage i glupe oči; manjih prodaja; mirnim Sarajevom; čudni vilajet; krupni glas.
- Onomatopeje: zvonjivom dozivale; melodiozno pjevali; pozdravljaju se tihim glasom; glas mu se zaori; reče; zapita se.
- Usporedbe: našao je na cepenku kao i uvijek hamala Aliju; kapi padaju brzo kao da se nadmeću; noge dršću kao lišće žalosne vrbe.