Pripovijesti, Josip Kozarac

Objavio hrast No Comments

DOWNLOAD (verzija uključeno: 4)

Ranch Pia

 

Bilješke o piscu:

Josip Kozarac (1858. – 1906.), po zanimanju šumar, uveo je potpunije Slavoniju i njezine probleme u našu književnost. Svu pažnju posvetio je društvenim i ekonomskim pitanjima Slavonije, prodoru kapitalizma u selo i patrijarhalnom životu, a idejni i društveni sukobi među ljudima toga doba glavno su vrelo književnih tema u njegovim djelima. Kozarac je pretežno programatski pisac koji postavlja određenu tezu i rješava je u djelu.
Pisac je novele Krčelići neće ljepote, romana Mrtvi kapitali, Među svjetlom i tminom itd. U nizu novela koje su proizašle iz neposredna života i tragične slavonske stvarnosti Kozarac je dao snažnu umjetničku sliku novog društvenog stanja i psihološki izvanredno dobro ocrtao suvremenike u njihovoj zbunjenosti i izgubljenosti, kao npr. u djelima: Slavonska šuma, Moj djed, Tena, Tri ljubavi, Tri dana kod sina, Oprava…
Pored novela i romana pisao je pjesme i komedije (Turci u Karlovcu, Tartufov unuk…)

 

Pripovijesti

 

Vrsta djela:

Zbirka pripovijesti

 

MOJ DJED

 

Mjesto radnje: Selo

Vrijeme radnje: Od dvije godine prije djedove smrti pa nadalje…

Tema: Djed

Motivi: Djedov izgled, život, stan, gostoprimstvo, darežljivost…

Redoslijed opisa:

  •  Djedova smrt i vanjski izgled
  •  Djedova kuća, opis posjeta djedu
  •  Djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo
  •  Djedov odnos prema pravdi
  •  Djedov odnos prema radu
  •  Djedovi savjeti
  •  Djedove priče
  •  Djedova pomoć drugima
  •  Djed na sajmu, njegova darežljivost
  •  Djedu nije teško umrijeti
  •  Djedova smrt
  •  Pisac opisuje svog djeda unatrag nekoliko godina prije smrti.

Analiza glavnog lika:

Djed

Umro je jedne jeseni iako se činilo de je prije zaspao nego umro. Bio je dobroćudan, darežljiv, uvijek je bio spreman pomoći i želio je svima ugoditi, a osobito se volio prisjećati starih vremena. Nije mu bilo teško umrijeti jer mu je obitelj bila složna.

Sporedni likovi:

Djedova obitelj, seljani, lovci

Jezik i stil:

Priča je napisana na hrvatskom književnom jeziku – štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. Ima i nekih riječi na drugim narječjima. U priči se pojavljuju epiteti, usporedbe, metafore…

 

SLAVONSKA ŠUMA

 

Mjesto radnje: Šuma

Vrijeme radnje: Neodređena godina dana – neodređeno godišnje doba

Tema: Šuma, život u šumi

Ideja: Prirodu treba čuvati tako da ju možemo čistu i očuvanu predati svojim potomcima.

Motivi: Šuma kroz godišnja doba, rad u šumi, lovovi…

Redoslijed opisa:

  •  Šuma, drveće u šumi
  •  Različita promatranja šume
  •  Šuma noću
  •  Slavonac i šuma
  •  Šuma u proljeće
  •  Šuma ljeti
  •  Životinje u šumi
  •  Ptice u šumi
  •  Lov na patke
  •  Rad u šumi
  •  Brojanje drveća
  •  Razgovori s Bartolom
  •  Završetak brojanja drveća
  •  Procjenjivanje drveća
  •  Lov na srne
  •  Sijanje žira
  •  Šuma kroz povijest
  •  Pisac opisuje šumu kroz godišnja doba.

Glavni likovi:

Šuma, šumar

Šumar
Nadasve voli svoju šumu, voli biti u njoj jer se tamo osjeća kao kod kuće. Šuma mu je najveće blago i štit od vremenskih nepogoda.

Sporedni likovi:

Bartol, lugari, lovci i ostali ljudi

Jezik i stil:

Priča je napisana na hrvatskom književnom jeziku – štokavskom narječju i ijekavskom izgovoru. Tu su i dvije – tri riječi na drugim narječjima. U priči se pojavljuju epiteti, metafore, usporedbe, gradacije, onomatopeje… Priča ističe važnost prirode, a i to kako je ljudi često bespotrebno uništavaju.

Godišnja doba u „Slavonskoj šumi“:

  • Proljeće: U proljeće se priroda budi, rastu pupovi, dolaze životinje. Epitetima dočarava boje, onomatopejom glasanje životinja, metaforom razne pojave u prirodi…
  • - Ljeto: Pisac gradacijom i usporedbom dočarava razliku između ljeta kad se životinje vraćaju u šumu, i proljeća kad su životinje uglavnom na livadama. Epitetima dočarava boje, a metaforom razne promjene u prirodi. Ima i onomatopeje.
  • - Jesen: Pisac u najviše opisuje procjenu i sječu drva te lov. Pri tome se koristi metaforom, onomatopejom, usporedbom, epitetima i pomalo personifikacijom.
  • Zima: Zima se piscu čini prazna jer su posjekli šumu, pa to ističe svim pjesničkim slikama.

Leave a Reply

Icons by N.Design. Designed By Ben Swift. Powered by WordPress, and Free WordPress Themes
Entries RSS Comments RSS Prijavi se