DOWNLOAD (verzija uključeno: 2)
Bilješke o piscu:
August Šenoa je rođen 1838. godine u Zagrebu, gdje u burnim godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. U doba njegova odrastanja na političkom planu se zbivaju mnoge promjene, koje utječu kako na Hrvatsku tako i na njega. Otac mu je bio dvorski slastičar, čeh, a majka, mađarica. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu. U 22. godini piše svoje prvo djelo U zlatnom Pragu. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist nije se mogao dalje školovati. Njegova najveća djela su; Kameni svatovi, Zlatarevo zlato, Prijan Lovro, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke, Diogenes, Prosjek Luka, Mladi gospodin…
Umro je 1881. godine u Zagrebu, nesretan što je ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Doba od 1871. do 1881. godine naziva se Šenoinim dobom.
Seljačka buna
O djelu:
Ovo je povijesni roman iz razloga što opisuje seljačku bunu – povijesni događaj. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene, Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. On je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Kontrasti u djelu se zasnivaju na razlikama između plemstva i seljaštva, a u trenutku predaje Gubec postaje simbol velikog čovjeka koji se odrekao sebe za druge. Masovne scene su toliko realne da se čitatelj može uklopiti u djelo. Primjerice, borbe su opisane s toliko detalja da se možemo poistovjetiti s nekim od boraca. Tome pridonose mnogi akustični efekti te su te scene sve u svemu dinamične i zanimljive. Unutar velike i neumoljive povijesti Šenoa nalazi mjesta i za ljubavnu priču. Opisuje ljubav Jane i Đure Magdića. To je idealni model ljubavi jer draga čeka svog junaka da se vrati iz rata. Naravno, kako bi se potkrijepio opći ton knjige Jana je silovana, a Đuro se kad ju vidi takvu vraća u boj. To samo pokazuje kako je osobna patnja pretočena u patnju naroda. Roman ipak završava u oportunističkom tonu, koji predviđa svjetliju budućnost.
Mjesto i vrijeme radnje:
Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. godine.
Likovi:
Ursula
- Vlasnica polovice stubičko – susedgradskog imanja
- Čvrsta i ponosna žena
- Pomalo naivna
- Vjeruje kako je Andrija Batur neće zakinuti
Andrija Bator
- Mađarski kraljevski sudac
- Prepreden do kraja
- Ne preže ni pred čim
Palffy
- Batorov poslanik
- Preprepredeniji od gazde